Prehrambena Industrija - Bosna i Hercegovina

Stanovnicima slađi sok iz inostranstva

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, na naše tržište tokom prošle godine stiglo je više od 5,2 miliona kilograma soka od narandže, grejpfruta, ananasa, paradajza, grožđa, jabuke te raznih mješavina.

U prošloj godini na tržištu BiH najviše soka je uvezeno iz Srbije. Međutim, kako pokazuju podaci UIO sokovi su uvoženi i iz Španije, Mađarske, Holandije pa čak i iz Brazila. Podaci UIO pokazuju da je na tržište BiH godinu ranije iz inostranstva stiglo raznih sokova u vrijednosti većoj od 11,3 miliona maraka, a “teških” više od 4,4 miliona kilograma. I tokom 2020. godine na domaćem tržištu najviše se našlo soka iz Srbije.

Direktor bijeljinske Prehrambene industrije “Sava Semberija” Stevo Filipović rekao je za “Glas Srpske” da je povećan uvoz sokova iz inostranstva rezultat toga što ljudi sa naših prostora misle da je sve ono što je proizvedeno preko granice kvalitetnije i bolje.

- Naši proizvodi nalaze svoje mjesto na tržištima širom svijeta od Dubaija, Katra, Kanade, Švedske, Švajcarske, Njemačke i sve su to tržišta u kojima je naglašena kontrola kvaliteta proizvoda. Međutim, na domaćem tržištu situacija je drugačija, jer ljudi smatraju da je iz uvoza bolje i to je možda i razlog stalnog porasta uvezenih proizvoda na tržištu BiH - rekao je Filipović.

Zašto je to tako, kako kaže, moglo bi se saznati samo detaljnim analizama. Ispričao je da najviše proizvode sok od paradajza, a 90 odsto proizvedenih količina završi u inostranstvu.

- Osim toga proizvodimo sok od jabuka, mrkve, đumbira i imamo bogatu liniju proizvoda za dijabetičare - rekao je Filipović.

Cijene energenta, kako kaže, posvećene su više nego duplo, kao i ulja, kutija, tacni, ambalaža, što se moralo reflektovati i na cijenu gotovog proizvoda.

- Ukoliko se trend nekontrolisanog porasta cijena repromaterijala nastavi i mi ćemo morati korigovati cijene naših proizvoda, ali strogo vodeći računa da to bude u onim granicama koje će pokriti novonastale troškove zbog poskupljenja i ekonomske situacije u kojoj se danas nalazi čitav svijet - rekao je Filipović.

Pomoćnik direktora marketinga u banjalučkoj firmi “Vitaminka” Bojan Mijatović rekao je za “Glas” da povećan uvoz sokova iz inostranstva utiče negativno na domaće proizvođače.

- To nam smanjuje prodaju, jer su domaći proizvođači manje zaštićeni. Kod nas je konkretno na prodaju dosta uticala i situacija sa virusom korona, smanjen je promet i nismo dostigli planiranu prodaju, ali sada se situacija malo poboljšava - rekao je Mijatović. Kazao je da svoje sokove ne izvoze u inostranstvo te da su trenutno orijentisani na domaće tržište.

Cijene

Svi oni koji čašu bezalkoholnog pića vole da popiju u nekom od ugostiteljskih objekata ne moraju da se brinu. Kako je istakao član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva RS “Horeka” Zlatan Tatić u ugostiteljskim objektima u RS još neće doći do skoka cijena sokova.